Europska strategija o beskućništvu

 

Prošli tjedan u Europskom Parlamentu održana je debata na temu: Europska strategija o beskućništvu.
Prenosimo što su naši zastupnici u Parlamentu rekli na tu temu:Ruža Tomašić, u ime kluba ECR.
Gospođo predsjedavajuća, beskućništvo predstavlja udar na ljudsko dostojanstvo i kao masovnoj pojavi nije mu mjesto u Europi 21. stoljeća. No, trendovi pokazuju kako se ne krećemo u željenom smjeru i kako je porast beskućništva u ovom trenutku europska realnost. Stoga podržavam donošenje strategije o suzbijanju beskućništva, ali držim kako je jako važno da ista bude temeljita i sveobuhvatna. Naime, porast beskućništva u zemljama Europske unije posljedica je brojnih društvenih problema, prije svega radi se o posljedici gospodarske krize na koju nismo pronašli adekvatan odgovor.
Navest ću samo pritom hrvatski primjer: desetak obitelji dnevno ostaje bez imovine, većinom nekretnina u kojima žive, jer su predmet ovršnog postupka. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina usvojila vrlo snažan i učinkovit zakonodavni okvir prisilne naplate dugovanja od prezaduženih građana, ali je u njega propustila ugraditi i socijalnu komponentu. Posljedica svrstavanja države isključivo na stranu vjerovnika u ovakvim slučajevima, bez sagledavanja šire društvene slike, je rastući broj hrvatskih obitelji koje su ostale bez krova nad glavom i tako postale opterećenje za socijalni sustav. Država, kao utjerivač dugova, na kraju opterećuje samu sebe dok osigurava bezuvjetnu naplatu privatnih vjerovnika, što je svojevrsni paradoks. Ne treba u ovim slučajevima zanemariti osobnu odgovornost onih koji su se našli u financijskim problemima, ali držim kako i banke moraju konačno prihvatiti poslovni rizik kao nešto najnormalnije na slobodnom tržištu.
Socijalni sustavi nekih drugih članica nalaze se pod velikim pritiskom zbog rastućeg broja useljenika, što je sasvim drugačija vrsta problema od ovoga hrvatskog. Baš zato, smatram da ova strategija mora biti sveobuhvatna i nuditi široku plejadu rješenja za rastući problem beskućništva u Europskoj uniji.

Zdravka Bušić (PPE). –
Gospođo predsjedavajuća, potpuno sam svjesna ekonomske krize koja je pogodila ne samo europsko, nego i svjetsko gospodarstvo. Iako smo još uvijek taoci te krize, ne bismo smjeli smanjivati ili ukidati programe čiji su ciljevi iskorjenjivanje siromaštva. Mnoge zemlje članice Europske unije provode mjere štednje, ali bismo morali voditi računa da te mjere ne idu na uštrb osnovnim socijalnim potrebama.
Siromaštvo je trenutno jedno od gorućih problema ne samo Europe, nego i čitavog svijeta. Iako su nam dostupne brojne znanstvene studije koje temeljito istražuju uzroke i posljedice siromaštva, svaka dodatna rasprava, kao i ova naša danas je poticajna i dobrodošla, jer moramo se stalno podsjećati da su uzroci siromaštva duboko ukorijenjeni u svim našim društvima i da su jako slojeviti.
Jedan od najekstremnijih oblika siromaštva je beskućništvo i prisutno je u svim državama članicama. Iako rješavanje problema beskućništva spada definitivno u nadležnosti država članica, Europska unija također mora imati jasnu strategiju u rješavanju tog problema. Institucije Europske unije, a pogotovo Komisija, trebale bi poticati jasne politike koje bi doprinijele rješavanju ovog problema.
Iznimno je potrebna suradnja svih institucija na svim razinama, kako onih europskih, tako i nacionalnih, regionalnih i lokalnih. Umreženost svih aktera značajno bi doprinijela kvalitetnijoj implementaciji politika usmjerenih na suzbijanje beskućništva i ukidanje svih oblika siromaštva. Na državama članicama leži odgovornost osmišljavanja preventivnih mjera pomoći, ne samo za one koji imaju najbolji uvid u beskućništvo. Samo aktivno provođenje jasne politike može polučiti rezultate u borbi protiv ovog sveprisutnog socijalnog problema. Iskreno se nadam da ćemo uspjeti na tom putu.

Nikola Vuljanić (GUE/NGL). –
Gospođo predsjedavajuća, beskućnici nisu beskućnici vlastitom odlukom. Isto tako beskućnici nisu siromašni jer su beskućnici. Oni su beskućnici jer su siromašni. To su neuspješni: oni koji su izgubili posao, perspektivu, budućnost, a to nisu željeli. To je poniženje koje je ovaj sustav, koji iz nekog meni nepoznatog razloga nazivamo neoliberalnim, nametnuo. Dok mi ovdje raspravljamo, ljudi i dalje ostaju bez krova nad glavom, a jedina strategija koja može pomoći je strategija iskorijenjivanja siromaštva.
Europska unija siromašnih građana nema razloga postojati, kao što ni država siromašnih građana nema razloga postojati. Nitko na ovom kontinentu tisućljetne kulture i burne povijesti ne smije biti gladan, bez krova nad glavom, bez obrazovanja, zdravstvene zaštite i bez sigurne starosti. To danas nije slučaj i to treba postati prvi i najvažniji cilj postojanja Europske unije i njenih institucija.

Sandra Petrović Jakovina (S&D). –
Gospođo predsjedavajuća, prema procjenama nevladinih organizacija u Europskoj uniji je gotovo tri milijuna beskućnika, a preko 80 milijuna ljudi živi u siromaštvu. Mi u grupi smo se uvijek zalagali i uvijek ćemo se zalagati za zaštitu najranjivijih skupina našeg društva. Suočavajući se s raznim izazovima, ponajviše socijalnim i ekonomskim, uz ovoliki broj potpuno obespravljenih sugrađana, vidimo da u nekim stvarima očito kardinalno griješimo. Pogreške u našim i socijalnim politikama država članica dovode do situacija u kojima ljudi ostaju bez svega. To nije ničiji osobni izbor. Smatram da mi kao predstavnici svih građana Europske unije moramo poslužiti kao snažan štit i pronaći takvo rješenje suočavanja s ovolikim problemom da ga za nekoliko godina više uopće ne moramo nazivati problemom.
U svojem pitanju Europskoj komisiji, osvrnula sam se na problem kriminalizacije beskućništva i od povjerenice Reding dobila obećanje kako će se sredstva za promicanje socijalne uključenosti i borbu protiv siromaštva povećati.

Izvor: